Lea Šprajc na Danu otvorenih vrata na Matulovu gruntu!
Krajem travnja počinje nova sezona posjećivanja Matulova grunta, prvog edukacijskog-istraživačkog centra u Republici Hrvatskoj posvećenog leptirima plavcima. Posjetitelji će moći posjetiti ovu prvu umjetničku i znanstvenu rezidenciju u Međimurskoj županiji u nedjelju 27. travnja na Danu otvorenih vrata. Grunt će biti dostupan za razgled od 14 do 18 sati. Međimurska priroda – Javna ustanova za […]
Eli kaj, eli nikaj…na Matulovu gruntu
Na sjeveru Hrvatske krajem kolovoza događa se niz atraktivnih turističko-kulturnih manifestacija. Stoga je odaziv na predstavljanje knjige Eli kaj, eli nikaj u nedjelju 25. kolovoza na Matulovu gruntu u Frkanovcu bio i više nego odličan. Vruće popodne donijelo je ipak ugodnu klimatsku svježinu na gruntište ovog edukacijsko-istraživačkog centra, ali i svježe štivo temeljeno na bogatstvu […]
Što povezuje lončarenje, kinč i domaći kruh?
Ulaganje u znanje jedna je od najvažnijih navika i praksa uspješnih interpretatora prirodne baštine. Nova iskustva, znanja i vještine su poput vjetra u leđa koja svakoj interpretaciji daju atraktivnost, dinamiku i originalnost. Kvalitetan interpretator prirodne baštine prije svega treba njegovati ljubav prema zavičaju, tradiciji i kulturnoj baštini. Poruka koju interpretator prenosi najbolja je kada donosi […]
INTERVJU: Na Matulov grunt sletjela sova Darija Horbeca
Četvrto izdanje kampa za mlade čuvare prirode u organizaciji Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode iznjedrilo je dvodnevno druženje mladih izviđača iz Kotoribe. Kamp je organiziran povodom Svjetskog dana rendžera (31. srpnja) na Matulovu gruntu u Frkanovcu, te je održan u danima vikenda 27. i 28. srpnja uz edukativne prirodoslovne i zabavne radionice. […]
Matulov grunt pruža doživljaj spavanja poput Hajdi na tavanu
Edukacijsko-istraživački centar Matulov grunt u Frkanovcu i ove godine ugošćuje nove rezidentice i rezidente. Dr. sc. Dalia Matijević, dipl. ing. biologije stručna je voditeljica u Parku prirode Žumberak – Samoborsko gorje. Dio je svojih srpanjskih dana provela upravo na Matulovu gruntu. Impresije svog boravka na ovoj međimurskoj rezidenciji pretočila je u emotivnu poetiku i zapise. […]
Zakoračite u prirodu ovog ljeta!
Pred nama je dugo toplo ljeto pa vas pozivamo da istražite ljepote našeg Međimurja šetajući nekom od pješačkih staza! Prije svega preporučujemo Matulovu stazu koja je osmišljena s namjerom da se poveže zaštićeni prirodni lokalitet vlažnih livada Bedekovićeve grabe i tradicionalna međimurska kuća Matulov grunt u Frkanovcu. Staza počinje s parkirališta u centru Pleškovca (ali […]
AUDIO VODIČ: – Kak se denes nikaj ne splati?
Ivek Špiranec bil je gazda na Matulovu gruntu. Jemput je rekel: – Se kaj sam na gruntu negda mel sem som napravil i priskrbil. Pa kak se onda denes nikaj ne splati? … Pitanje je to o kojem bi se moglo na više razina i načina komentirati, a ono je lijep uvod u predstavljanje detalja […]
INTERVJU: Saso Ognenovski prevoditelj je romana “Črna mati zemla” na makedonski jezik
Međimurskim poklonicima književnosti Saso Ognenovski je osobito zanimljiv kao prevoditelj drugog romana Kristiana Novaka “Črna mati zemla” na makedonski jezik. Ognenovski je bio krajem rujna 2023. godine rezident na Matulovu gruntu u Frkanovcu te se u razgovoru s njime nametnulo pitanje izazova književnog prijevoda s kajkavskog dijalekta na makedonski jezik. – Hrvatska ima divne pisce. […]
INTERVJU Jelena Radovanović-Kuckler: – Matulov grunt je detoks za dušu i tijelo
– Svima nam je ponekad potrebna faza detoksa. Osjetila sam je ovdje u Međimurju. Mnogo sam pješačila po Frkanovcu i otkrivala staze. Matulov grunt ispunio me nekom divnom energijom, opisala je svoje dane boravka na rezidenciji književna prevoditeljica Jelena Radovanović-Kuckler. U razgovoru ugodnom, upoznala nas je ukratko svojim rodnim gradom. – Mjesto Bor je zaista […]
Pletenje nedelišćanskih cekara na Matulovu gruntu!
Međimurci su oduvijek nastojali živjeti u skladu s prirodom. Primjer je gospodarenje s ratarskom kulturom kukuruz, gdje se niti komušina ili „kak’ bi se po domači reklo luščije‟ nije bacalo već se koristilo kao materijal za izradu cekara. Umijeće izrade uporabnih predmeta od komušine na području Međimurja zaštićeno je kao nematerijalna kulturna baština Republike Hrvatske. […]
