Cilj programa: upoznavanje sa životnim ciklusom velikog i zagasitog livadnog plavca, s Bedekovićevim grabama kao njihovim staništem te s važnošću čovjeka za očuvanje staništa i vrste.

Dob: vrtić, niži razredi osnovne škole

Vremenski okvir: 45 minuta

Naši mališani rado nose odjeću s motivima leptira, ukrašavaju leptire u bojankama i slušaju pjesme o leptirima, no znaju li kako zanimljiv život žive pojedine vrste? Edukativni program o velikom i zagasitom livadnom plavcu s područja Bedekovićevih graba prozor je u svijet ovih maštovitih letača. Radionica započinje prikazom filmića o Bedekovićevim grabama nakon kojeg slijedi razgovor i ponavljanje pomoću kartica s prikazima pojedinih faza životnog ciklusa leptira plavaca. Kako bi se na zabavan način usvojili najvažniji pojmovi vezani uz temu, odigra se edukativna igra “skrivača”. Nakon toga slijedi praktični rad. Na stolu se nalaze posude s rižom koja predstavlja jaja leptira i tjesteninom koja predstavlja različite faze životnog ciklusa leptira (svrdla – gusjenica, školjkice – kukuljica i mašnice – leptir). Svaki polaznik dobiva po jedan prazan list papira podijeljen na četiri jednaka polja. Zadatak je u svako polje bojicama nacrtati jednu fazu ciklusa leptira: 1. Jaja na krvari; 2. Gusjenica na krvari; 3. Kukuljica u mravinjaku; 4. Odrasli leptiri lete livadom. Kako polaznici crtaju pojedinu fazu ciklusa, dolaze do voditelja radionice koji im pomaže pomoću vrućeg ljepila zalijepiti rižu ili tjesteninu na odgovarajući crtež.

Polaznici crteže nose kući za uspomenu i ponavljanje.

Napomena: Za niži uzrast vrtićke djece pripremi se bojanka s fazama ciklusa leptira koju je potrebno obojiti te prema mogućnosti zalijepiti tjesteninu na odgovarajuća mjesta.

Cilj programa:  upoznavanje s vrstama i staništima uz rijeku u njezinom donjem toku te važnosti rijeka.

Dob: 3. i 4. razred osnovne škole

Vremenski okvir: 50 minuta

Voda je izvor života – to je svima poznato još od malih nogu. Izricanjem ove mudre misli najčešće naglašavamo važnost unošenja vode za normalno funkcioniranje našeg organizma, no ističemo li dovoljno važnost voda u našem zavičaju za normalno funkcioniranje ekosustava? Edukativni program Vode u zavičaju obrađuje raznolikost staništa uz rijeku i vrste koje na njima obitavaju. Radionica započinje prikazom filmića Mu-Dra rijeka nakon čega slijedi edukativna igra „skrivača“ kako bi se na zabavan način usvojili najvažniji pojmovi vezani uz temu. Učenici se dijele u dvije grupe. Svaka grupa dobiva skup papirnatih kartica s crtežima vrsta. Prvi je zadatak grupe utvrditi i napisati naziv vrste na svaku karticu. Voditelj provjerava nazive vrsta i pokazuje kartice vrsta u boji. Drugi je zadatak izraditi plakat na kojem su nacrtani zadani elementi staništa uz rijeku (poplavna šuma, rijeka, riječni otok, strma obala, mrtvica, naselje). Nakon toga potrebno je kartice vrsta zalijepiti na plakat na pripadajuće stanište. Na kraju grupe prezentiraju svoj uradak.

Učenici plakat nose u školu.

Cilj programa: upoznavanje sa stanovnicima listopadnih šuma s naglaskom na životni ciklus jelenka

Dob: 1. – 4. razred osnovne škole

Vremenski okvir: 50 minuta

Priča o Crvenkapici naučila je naše klince da u šumi živi vuk, no imaju li stvarnu predodžbu o raznolikosti stanovnika šume? Među hrastovima lužnjacima stanuju kukci poput jelenka i strizibube, gnijezde se ptice grabljivice poput sove, pjevuše brgljezi i sjenice, skrivaju se srne, jeleni i divlje svinje, vrebaju lisice, kune i divlje mačke, aktivne su voluharice, miševi i ježevi, a sve je češći sustanar čagalj, čije se zavijanje čuje noću. Radionica započinje uvodnom riječi i kratkom pjesmicom o šumi. Započinjemo priču o šumskom staništu s naglaskom na autohtone vrste stabala – hrast lužnjak. Pokazuje se list hrasta i žir, kora hrasta i priča se kratka priča o godovima. Pričamo kratko o staroj šumi Čep uz rijeku Dravu. Nastavljamo s pričom o stanovnicima hrasta (odnosno šume): jelenak (pričamo o ciklusu jelenka), stršljan, jež, ptice i drugi stanovnici.

Polaznici bojaju ilustracije organizama koje smo nabrojali, izrezuju se i lijepe na deblo hrasta. Uz stanovnike lijepe se i pjesmice, usput vježbamo čitanje.

Deblo u obliku plakata učenici nose u školu.

Cilj programa: naučiti o problematici invazivnih vrsta u prirodi te naučiti prepoznati najčešće invazivne vrste te načine njihovih unosa u prirodu.

Dob: 5. i 6. razred osnovne škole

Vremenski okvir: 90 minuta

Edukativni program započinje u sjenici na Trgu međimurske prirode gdje se učenici upoznaju s osnovnim pojmovima vezanih uz zavičajne i strane vrste u našoj neposrednoj okolini. Nauče da nisu sve bubamare jednake, kako je sunčanica došla u naše vode, gdje raste zlatošipka i kako nedirak reagira na dodir. Učenici se nakon razgovora poigraju igru „Zlikovac među nama“ kako bi lakše shvatili međuodnose između zavičajnih vrsta i vrsta koje su unešene u prirodu, ali i prilagodbe različitih vrsta na uvjete života te prirodnoj ravnoteži. Nakon uvodnog dijela učenici kreću u šetnju do rijeke Mure u potragu za invazivcima. Osim invazivnih biljaka i životinja djeca moraju prepoznati i najčešće domaće vrste poput vrbe, topole, hrasta i drugih biljnih vrsta. Učenici na listićima bilježe što su vidjeli i doživjeli u prirodi i koje su sve invazivne vrste sreli u prirodi. Na terenu se upoznaju s problematikom invazivnih vrsta i sami zaključuju koji su njihovi utjecaji na prirodu, ali i na ljude.

Cilj programa: Naučiti razlikovati vrste zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj i upoznati zaštićena područja u Međimurskoj županiji. Prostorno smjestiti nacionalne parkove i parkove prirode u Hrvatskoj te se upoznati s međunarodnim kategorijama zaštite prirode.

Dob: 7. i 8. razred osnovne škole

Vremenski okvir: 60 minuta

Edukativni program započinje motivacijskim zadatkom u kojem učenici na post-it papiriće ispišu koja su zaštićena područja posjetili te ih uz pomoć voditelja grupe razvrstavaju u različite kategorije. Nakon motivacijskog zadatka voditelj grupe učenicima podijeli kartice na kojima su navedena zaštićena područja te učenici sami uz pomoć mobitela istražuju koje su zaštićeno područje dobili, a voditelj grupe uz prezentaciju učenicima pojašnjava kategorije zaštićenih područja na lokalnoj i nacionalnoj razini. U trećem zadatku učenici se dijele u dvije grupe te na slijepoj karti Republike Hrvatske označavaju parkove Hrvatske. Nakon što učenici završe zadatak odabiru predstavnika grupe koji prezentira zaštićena područja drugoj grupi. Radionica završava uz zabavni kviz koji učenici rješavaju pomoću Kahoot aplikacije.

Napomena: Učenici trebaju sa sobom imati mobitele.