Srebrenka Peregrin

Srebrenka Peregrin i likovi iz fantasy romana na Matulovom gruntu

U čarobni svijet bajki zaplovio je Matulov grunt kad je na adresu Frkanovec 30 stigla iz Zagreba Srebrenka Peregrin, pripovjedačica, prevoditeljica i spisateljica. Pripovijedanje bajki djeci, ali i odraslima, njezina je profesionalna specijalnost. Vrsna je prevoditeljica, a svoj snažni ženski duh pretače u pronalaženje zaboravljenih narodnih bajki. Već po samom dolasku u svoj privremeni dom zaključila je kako će predviđenih tjedan dana boravka kao rezidentice na Matulovom gruntu definitivno biti prekratko:

– Moja prva impresija boravka u ovoj staroj hiži je da treba malo više vremena za provesti ovdje. Dok se čovjek smjesti i upozna s ritmom života koji je drugačiji od onog redovnog gdje smo zatrpani svojim „sitničicama‟ onda dobro dođe još neko vrijeme da se možemo odmoriti, opustiti, odraditi svoj posao i uživati u okolici. Prva dva dana sam manje-više provela u kući. Potom sam krenula šetati i vidjeti što ima u selu, što ima na Školskom putu, kazala nam je te nastavila opisivati susrete s mještanima, ali i slučajnim gostima:

– Na grunt uglavnom navraćaju susjedi iz sela. Oni dođu pozdraviti. Ali dolaze i rekreativci. Iznenađuje me koliko ima zainteresiranih ljudi koji su čuli da ovdje Frkanovcu nešto ima, pa su došli to vidjeti. Nije im se teško tu dovesti, pogledati čega sve tu ima, poslušati priču o kući, međimurskoj baštini…Osjećala sam se važnom, kad sam im mogla pokazati i ispripovijedati nešto o Matulovom gruntu. Opazila sam kako posjetitelji jako vole gledati fotografije i u tom dijelu se osobito zadržavaju. To je ta ljudska povezanost. Vole znati tko je tu živio, kako su ljudi u to vrijeme izgledali i kako su se odijevali.

Srebrenka Peregrin
– Osjećala sam se važnom biti u ulozi gazdarice na Matulovom gruntu, ističe Srebrenka

Oko svijeta

 Miran ritam života na gruntu daje dovoljno vremena i za kvalitetan rad, a Srebrenka nam je otkrila na koja dva vrijedna projekta trenutno radi:

– Radim na prijevodu jednog u inozemstvu poznatog fantasy ciklusa. To su romani nešto kao u stilu između Tolkienovog Gospodara prstenova i Martinove Igre prijestolja. To je niz od četrnaest romana, a kod nas će zasad biti objavljena tri. Serijal se zove The Wheel of Time američkog autora Roberta Jordana. Radim na prvom dijelu, Oko svijeta, Eye of the World. To je velik zalogaj. Ovo ljeto je jako radno. Imam puno najrazličitijih prijevoda za djecu, odrasle i stručnih tekstova. Tako se dogodilo da kad sam tu na Matulovom gruntu radim tu fantasy seriju, što je odlično. Kad izađem na grunt kao da vidim te likove iz romana koji se kreću kraj farmi, polja, šuma. Pasalo mi je doživjeti da je okolina sukladna ovom dijelu na kojem radim. Drugi projekt na kojem radim je moj i dosta dugo je čekao da krene punim jedrima. To je drugi dio jednog fantastičnog romana na kojem radim. Prvi dio je prihvaćen i izdavačka kuća Hangar 7 bi ga trebala izdati, krajem ove ili početkom sljedeće godine. To je jedan feministički fantasy roman. Zamišljen je na radionici Milene Benini. Ona je usred tih naših radionica iznenada preminula i to nas je sve jako pogodilo, stoga sam jako vezana uz ovaj projekt.

Bajkarice i Bajkari

O junakinjama iz narodnih predaja cijelog svijeta Srebrenka Peregrin je uz autoricu Eriku Katačić Kožić pisala u djelu Bajkarice koje je izvrsno prihvaćeno te najavljuje i nastavak:

– Volim ženske teme i sama dolazim iz obitelji snažnih žena. Radeći biografske i autobiografske teme o ženama nastala je u suradnji s Erikom naša zajednička knjiga Bajkarica. Ljudi vole čuti te priče o djevojčicama, ženama, starim babama koje ne daju svoje. U knjizi ima i hrvatskih bajki. Fino je prihvaćena, pa će izaći i drugi dio knjige o bajkarima, o dečkima, muškarcima i dedekima koji imaju svoje mišljenje. Nakon toga izlazi zbirka hrvatskih bajki. Tu će biti objavljeno i dosta međimurskih i varaždinskih bajki.

Srebrenka Peregrin
Srebrenka je opazila kako gosti na Gruntu vole razgledavati fotografije

Dala pitkost Leopoldu

Jezična savjetnica kod prijevoda knjige Ljetopis Pješčanog Okruga bila je upravo Srebrenka Peregrin. Nezaobilazno je naravno pitanje suradnje sa Sinišom Golubom, prevoditeljem djela:

– Prijevoda se prihvatila prava osoba koja živi s tom knjigom gotovo dvadeset godina. Siniša zna koliko je vrijedno to djelo. Ta knjiga ne bi imala dušu da nije na njoj radio netko tko svakodnevno ne živi s temama o kojima se u knjizi progovara. Kao jezična savjetnica nastojala sam da sve bude što pitkije. Jako teško je tu knjigu prevesti jer želite da bude jednako čitka kao i na izvorniku. Pisana je u prvoj polovici dvadesetog stoljeća. Želite da zadrži dio tog  duha i vremena, a da se na uštrb te čitkosti i pitkosti ne izgubi taj izvornik koji je pred nama. On je pisan vrlo minuciozno i s ogromnim znanjem o prostoru, biljnom i životinjskom svijetu u kojem je Leopold živio. Rad s prevoditeljem Golubom ispala je savršena suradnja. Ja o Aldu Leopoldu nisam znala ništa. On je meni bio prva vijest. Uopće nisam imala dojam što bi to bilo. Siniša me pitao za pomoć oko nekih dijelova i tako je sve krenulo. To je knjiga koja se ne može prevoditi izraz po izraz. Možda nekad, ali u principu tek kad sam dobila tekst tek tada sam uvidjela cjelokupno značenje. Imala sam osjećaj da je svaka riječ ukorijenjena u prostor o kom se piše. To je bila specifičnost rada na ovoj knjizi. Svi kojima sam dala na uvid knjigu nakon čitanja stavljaju to djelo u top 10 knjiga koje su pročitali ikad.

Ana Jembrek iz Knjige su moj svijet, za ovo djela je rekla: – Ovo je najbolja knjiga za koju nikad nisam  znala.

Srebrenka nastavlja:

– Knjiga je to koja mijenja tvoj pogled na svijet oko sebe, na prirodu oko sebe i što se događa u prirodi i način razmišljanja. I zabrine se čovjek. Leopold evo već prije sto godina govori o stvarima koje mi još nismo apsolvirali. On je bio sjajan vizionar, samo ne znam koliko će nam vremena trebati da to shvatimo i počnemo to primjenjivati. To je jedini minus te knjige, jer se čovjek zabrine. Meni je bila čast i privilegija raditi na toj knjizi.

Srebrenka Peregrin
Srebrenka je bila jezična savjetnica kod prijevoda kultnog djela Alda Leopodla Ljetopis Pješčanog Okruga

Snaga žive riječi

U profesionalnoj domeni Srebrenka održava i radionice pripovijedanja. Pandemija je taj dio njezine preokupacije malo prorijedila, ali potreba i interes za njima itekako postoji:

–  Posebno je iskustvo podijeliti s ljudima draž i ljepotu pripovijedanja. To je nematerijalna baština koju mi sad malo pomalo otkrivamo. Imamo cijelo bogatstvo prenošenja tradicionalnih priča i gradnju novih. Kaže mi jedna prijateljica iz Mađarske da bi svaku priču koju čujemo trebali ispripovijedati ljepše nego što smo je čuli. Pokušavam se toga držati. Uzmemo starinu i baštinu i gledamo kako ona odgovara današnjem svijetu. Nažalost, puno takvih priča smo izgubili. Jer velike korporacije odnosno veliki igrači su odlučili koje su priče dostojne ekranizacije ili objavljivanja i za njih se zna. Tek pomalo se počinju čuti i druge priče. Ima puno bajki gdje žene rade, bore se, uspijevaju pomoći svojoj zajednici. Pokušavam na svojim radionicama polaznicima predstaviti neku priču za koju još nisu čuli. Nakon iskustva pandemije svaka pričaonica koju odradim ima svoju dodatnu vrijednost. Vidi se na djeci, ali i odraslima koliko svima nedostaje taj dodir i veza sa živom riječi. Internet je super i nikad ne bi živjela u dobu u kojem ga nema, ali to ne može zamijeniti živu riječ. Neka količina priča koju ispripovijedam putem Zooma ili YouTube kanala ne može zamijeniti osobni ljudski glas, dodir i živu riječ.

Srebrenka Peregrin
Na ovakvoj sjedalici svi dobe inspiraciju i krila za pisanje

piše: Roberta Radović

Share on facebook
Facebook